Ivo Pogorelić

Ivo Pogorelić rođen je 20. listopada 1958. u Beogradu. Glazbu je počeo učiti sa sedam godina, a naobrazbu nastavlja na Središnjoj glazbenoj školi u Moskvi (1970). Upisuje studij klavira na Konzervatoriju Petar Iljič Čajkovski (1975). Počinje intenzivnu suradnju s glasovitom gruzijskom pijanisticom i pedagoginjom Alice Kezeradze (1976), s kojom potom stupa u brak i ostaje profesionalno vezan uz nju sve do njezine smrti (1996). Nakon nekoliko pobjeda na državnim natjecanjima u SFRJ, osvaja prvu nagradu u Italiji na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Alessandro Casagrande (Terni, 1978), pobjeđuje i na Međunarodnom glazbenom natjecanju u Montréalu (Kanada, 1980), gdje se dokazao kao darovit pijanist jedinstvenih sposobnosti. Skandalozno ga isključuju iz završnice prestižnog Međunarodnog pijanističkog natjecanja Frédéric Chopin (Varšava, 1980) i ti ga medijski odjeci istoga trenutka izbacuju na vrh međunarodne glazbene scene. Nakon debija u njujorškom Carnegie Hallu (1981) bilježi trijumfalne nastupe u prestižnim koncertnim dvoranama Sjedinjenih Država, Kanade, Europe, Japana, Južne Amerike i Izraela. Nastupa s vodećim svjetskim simfonijskim orkestrima: Berlinskim i Bečkim filharmonijskim orkestrom, svim londonskim orkestrima, Čikaškim simfonijskim orkestrom, Bostonskim simfonijskim orkestrom, Njujorškim filharmoničarima i Pariškim orkestrom. Njegove zadivljujuće interpretacije glazbe potvrđuju izvornost njegovog talenta i intelekta. Za tvrtku Deutsche Grammophon snima prvi recital (1981) i potpisuje dugoročan ekskluzivni ugovor (1982). Za DGG ostvaruje preko 15 snimaka kao Mozartove sonate za klavir, Bahove suite, Lisztove i Skrjabinove sonate za klavir i Koncert za klavir no.1. P.I. Čajkovskog. Na posljednjem CD-u objavljenom godine 2002. svira Chopinovu sonatu za klavir br. 2, Ravelov Gaspard noći i Sonatu za klavir no.6. Prokofjeva. Zabilježene su Pogorelićeve majstorske i osebujne interpretacije skladbi Beethovena, Schumanna, Ravela, Haydna, Scarlattija, Brahmsa, Mozarta, Bacha i Musorgskog. Hvalospjeve kritičara prati i iznimno oduševljenje glazbenih entuzijasta diljem svijeta pa Pogorelićevi nosači zvuka bilježe najbolju prodaju između klasičnih glazbenika uopće. Uz mnogobrojna studijska snimanja i gusto ispunjen koncertni kalendar, Pogorelić se strasno zauzima za razvoj obrazovanja pa u Hrvatskoj utemeljuje Fond za mlade glazbenike namijenjen financiranju inozemnih studija najdarovitijih mladih glazbenika (1986). U njemačkome Bad Wörishofenu inaugurirao je međunarodni glazbeni festival koji nosi njegovo ime (1988) na kojem podupire mladim obećavajućim glazbenicima omogućava da sviraju s etabliranim umjetnicima. U Kaliforniji je utemeljio iznimno cijenjeno Međunarodno klavirsko natjecanje Ivo Pogorelić (SAD, 1993) čiji je cilj, uz 100 tisuća dolara stipendije, pobjedniku omogućiti potpun umjetnički razvoj u vrhunskog solista-koncertanta. Podjednako se djelatno zauzima za konkretnu pomoć bolesnim, siromašnim i društveno obespravljenim osobama. Utemeljio je Dobrotvornu zakladu Sarajevo (1994) pod patronatom UNESCO-a. Također održava mnoge dobrotvorne koncerte za, primjerice, Crveni križ i obnovu Sarajeva, kao i borbu protiv raka i multiple skleroze. Među najvećim klasičnim glazbenicima današnjice, Ivo Pogorelić je prvi umjetnik kojemu je UNESCO dodijelio svoj visokocijenjeni naslov Ambasadora dobre volje (1988). U listopadu i studenome 2005. godine Maestro Pogorelić je na najopsežnijoj turneji na Dalekom istoku. Svira u Kuala Lumpuru, Koreji, Macauu, Taipeiju, Pekingu i Tokiju. U sezoni 2005/06. nastupa u različitim europskim zemljama. Krajem 2006. vraća se na proširenu turneju po Sjevernoj Americi.
Ivo Pogorelić primio je mnoge domaće i inozemne nagrade, među kojima izdvajamo: Orlando (Dubrovačke ljetne igre, 1981), Vladimir Nazor (1985), Milka Trnina (2002). Nositelj je odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1999). Dobitnik je Porina za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi (1997).

























Ajme meni nije mi ...
Bižuterija
Dogodila se ljubav
Kako ću joj reć da ...
Za nju
Žeđam




