Emil Cossetto

Emil Cossetto rođen je 12. listopada 1918. u Trstu. Od najranijeg djetinjstva živi u Zagrebu, gdje je 1947. na Muzičkoj akademiji diplomirao dirigiranje. Surađivao je s mnogim domaćim i međunarodnim umjetničkim ansamblima, a zahvaljujući bogatom pedagoškom iskustvu i promišljenoj repertoarnoj politici, stvorio je zavidan umjetnički profil zborova kojima je na čelu od njihova osnutka: Joža Vlahović (utemeljen 1945) - današnji Emil Cossetto i Moša Pijade (utemeljen 1954) - današnja Lira. Velikom organizacijskom doprinosu Emila Cossetta u razvoju zborskog amaterizma valja pridodati njegovo dirigentsko umijeće, cijenjeno u međunarodnim razmjerima, kao i bogat, više od pola stoljeća stvaran zborski opus koji je umnogome izmijenio programe naših mnogobrojnih pjevačkih zborova. Njegov interes obuhvaća mješovite, ali i muške, ženske te dječje sastave - a cappella i uz pratnju klavira, raznih instrumentalnih kombinacija, sve do simfonijskog i tamburaškog orkestra. Iz opsežnog zborskog opusa izdvajaju se cjeline poput suitâ Z mojih bregov i Popevkice, naslovi uz četveroručnu klavirsku pratnju Partita sefardica, Et in terra pax, Zorongo, Vedri i meditativni valceri, Oda miru te Svatovski tropjevi - za ženski zbor, solo, recitatora i klavir te Komitske igre - za muški zbor, klarinete i udaraljke. Pisao je za zbor uz simfonijski orkestar (Borbena kantata, Zagrebu, Pjesme o mojoj zemlji, Konjanik, Zeleni Juro, Rapsodia del cante jondo, Balade Petrice Kerempuha), vokalnu liriku s klavirskom ili orkestralnom pratnjom (ciklusi: Ljubavne pjesme, Pjesme o majkama i herojima, Sutonske pjesme, Jama, Romanse bosanskih sefarda, Teme aškenaskih židova), dok se u instrumentalnom opusu posvetio svim gudačkim i puhaćim instrumentima, uz klavirsku ili orkestralnu pratnju. Uz uobičajene simfonijske naslove - varijacije, divertimente, plesove i uvertire - autor je dviju opera prema Legendama Miroslava Krleže - Kristofor Kolumbo i Kraljevo. Svojim djelima pridonio je bogatstvu hrvatske glazbe, a pjevače u zborovima usmjerio je prema novim, današnjem slušateljstvu bliskijim sadržajima.

U Cossettovim interpretacijama hrvatskog folklora, rustikalni korijeni autohtonih glazbenih tradicija dolaze do punog izražaja, a tome treba pridodati i njegove obrade sefardskog i aškenaskog folklora kojima je bitno osuvremenio židovski dio repertoara Lire.

S oba je zbora na mnogobrojnim domaćim i stranim festivalima predstavljao visoku razinu naše zborske glazbe, ostvario bezbroj cjelovečernjih koncerata, sudjelovao u mnogim domaćim i stranim radio i TV produkcijama, snimio više desetaka LP-ja i CD-a te osvojio prva mjesta na najrenomiranijim svjetskim festivalima - u Italiji (Arezzo, Gorizia i Fivizzano), Austriji (Spittal), Mađarskoj (Debrecen) i Španjolskoj (Torrevieja). Njegove partiture bile su obvezni testovi na zborskim natjecanjima u Velikoj Britaniji (Lhangholen) i Švicarskoj (Neuchatel, Montreux), a objavili su ih i vrlo ugledni strani nakladnici - SCHOTT (Mainz), TONOS (Darmstadt), Hegeul (Paris), A coeur joie (Lyon), Centro Iniciativas/T (Tolosa). Karizmatični vođa hrvatske zborske glazbe Emil Cossetto preminuo je u Zagrebu nakon kratke bolesti 28. lipnja 2006.
Emil Cossetto bio je član HDS-a, HDGU-a i počasni član HGZ-a.

Od mnogih priznanja izdvajamo Nagradu SR Hrvatske (1947), Nagrade Grada Zagreba (1957, 1964), Orden rada s crvenom zastavom (1966), Milka Trnina (1972), Orden Zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom (1975), Povelju ZAVNOH-a (1985), Vladimira Nazora za životno djelo (1986). Nositelj je odličja Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radića (1997) te Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (2000). Dobitnik je nagrade za kompoziciju Fivizziano (Italija, 2001). Godine 2004. nagrađen je Porinom za životno djelo.